Zeleni klimatski fond

Zeleni klimatski fond (ZKF) je novi globalni fond uspostavljen kao podrška zemljama u razvoju u njihovim naporima da odgovore na izazove klimatskih promjena. ZKF pruža podršku zemljama u razvoju u nastojanju da ograniče ili smanje emisije gasova staklene bašte, kao i da se prilagode negativnim uticajima klimatskih promjena. Fond teži promovisanju promjene paradigme privrednog razvoja u pravcu razvoja sa niskim emisijama gasova staklene bašte, koji je istovremeno otporan na negativne uticaje klimatskih promjena, posebno uzimajući u obzir potrebe zemalja koje su najugroženije
ZKF je uspostavljen od strane zemalja potpisnica Okvirne konvencije UN o promjeni klime 2010. godine i predstavlja dio finansijskog mehanizma Konvencije. U okvirima principa, ciljeva i odredbi Konvencije, Fond teži jednakom finansiranju aktivnosti usmjerenih na ublažavanje i prilagođavanja na klimatske promjene.
Nakon usvajanja Pariskog sporazuma u oblasti klimatskih promjena, u decembru 2015-te godine, Zelenom klimatskom fondu je dodijeljena značajna uloga podrške sprovođenju ovog sporazuma i naporima u postizanju cilja ograničenja rasta prosječne globalne temperature na manje od 2 stepena celzijusa.
Izazov klimatskih promjena zahtijeva globalni odgovor svih zemalja, podjednako uključujući javni i privatni sektor. Važan dio globalnog odgovora na klimatske promjene je odluka da najrazvijenije ekonomije svijeta zajednički mobilizuju, iz različitih izvora, sredstva potrebna za finansiranje potreba u oblastima ublažavanja i prilagođavanja na klimatske promjene u zemljama u razvoju. ZKF je inicirao mobilizaciju sredstava 2014-te godine i u vrlo kratkom roku prikupljeno je 10,3 milijardi američkih dolara. Sredstva su većim dijelom obezbijeđena od strane razvijenih zemalja, dok je jedan manji dio obezbijeđen od strane zemalja u razvoju i čak jednog grada (Pariz). ZKF će u periodu koji dolazi biti ključna globalna institucija kroz čije djelovanje će se obezbijediti dovoljan nivo finansiranja za neophodnu transformaciju ka razvoju sa niskim emisijama gasova staklene bašte, koji je istovremeno otporan na negativne uticaje klimatskih promjena.
Aktivnosti ZKF su usaglašene sa prioritetima zemalja u razvoju kroz princip nacionalnog vlasništva nad procesom saradnje sa ZKF-om, dok je Fond dodatno uspostavio modalitet direktnog pristupa finansiranju, kako bi se podržao plasman sredstava kroz saradnju sa nacionalnim organizacijama bez posrednika.
Fond u svojoj investicionoj strategiji i svojim ciljevima portfolija ukazuje posebnu pažnju potrebama zemalja kritično ugroženih od strane negativnih uticaja klimatskih promjena, prije svega potrebama najmanje razvijenih zemalja, malih ostrvskih zemalja u razvoju i Afrike. Fond funkcioniše u skladu sa principom ravnomjerne geografske rasprostranjenosti (geografskog balansa), čime se postiže da Crna Gora kao i zemlje regiona imaju ravnopravan pristup sredstvima ZKF. Podrška Fonda može biti realizovana u formi grantova, zajmova, udjela u vlasništvu ili garancija.

Crna Gora i Zeleni klimatski fond (ili ZKF)

Crna Gora je članica Okvirne konvencije UN o promjeni klime (UNFCCC) i jedna od zemalja u razvoju koja je u kontinuitetu podržavala osnivanje Zelenog klimatskog fonda, kao i misiju, ciljeve i principe ove institucije. Dodatno, Crna Gora je 2017. godine potvrdila Pariski sporazum u oblasti klimatskih promjena i obavezala se na poštovanje ciljeva koji su njime uspostavljeni.
Crna Gora je otpočela bližu saradnju sa ZKF-om 2015. godine kroz aktivnosti Ministarstva održivog razvoja i turizma, kao institucije nadležne za pitanja klimatskih promjena, imenovanjem kontakt osobe za saradnju sa ovom institucijom. Crna Gora je time obezbijedila pristup brojnim mogućnostima za podršku programima i projektima koji imaju za cilj smanjenje emisija gasova staklene bašte, jačanja otpornosti i prilagođavanje na klimatske promjene. Takođe, u toku 2018. godine potpisan je Sporazum između Vlade Crne Gore i Zelenog klimatskog fonda o privilegijama i imunitetima, kojim se uređuju međusobna prava i obaveze iz domena međunarodne saradnje.
Kao prvu aktivnost u okviru saradnje sa Zelenim klimatskim fondom, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je u saradnji Programom Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UN Environment), iniciralo realizaciju „Plana pripravnosti za saradnju sa Zelenim klimatskim fondom i izradu Nacionalnog programa prioritetnih aktivnosti” kojim će se omogućiti podrška jačanju kapaciteta institucija Crne Gore za saradnju sa ZKF-om, kao i definisati prioriteti za finansiranje od strane Fonda u narednom periodu.

Planovi pripravnosti za saradnju sa ZKF

Program pripravnosti ZKF-a prepoznaje potrebu za postojanjem određenog stepena kapaciteta za međusobnu saradnju unutar nadležnih institucija u zemljama koje predstavljaju ciljnu grupu Fonda, kao i potrebu podrške u postizanju punog nacionalnog vlasništva nad rezultatima. U tom smislu ZKF kroz Program pripravnosti obezbjeđuje:
$
Iznos od najviše 1 milion USD godišnje po zemlji, pri čemu se iznos do 300 hiljada USD može koristiti za uspostavljanje i osnaživanje Nacionalne kontakt osobe i/ili Nacionalnog tijela za saradnju sa ZKF-om, kao i podizanja kapaciteta za ispunjavanje zahtjeva Fonda.
$
Iznos od najviše 3 miliona USD za formulisanje nacionalnih planova za prilagođavanje na klimatske promjene.
U okviru Programa pripravnosti, zemlje mogu da podnose više predloga u kontinuitetu kako bi na najbolji način ostvarile svoje potrebe.

Nacionalni program prioritetnih aktivnosti sa saradnju sa ZKF

U okviru saradnje sa Zelenim klimatskim fondom postoji niz mogućnosti koje jedna zemlja u razvoju može iskoristiti u pravcu postizanja klimatskih i nisko-emisionih razvojnih ciljeva:

Finansiranje programa i projekata

Zeleni klimatski fond u kontinuitetu teži da, u skladu sa smjernicama sadržanim u osnivačkim aktima Fonda, dosljedno ostvari ciljeve i rezultate zbog kojih je osnovan. Ključni instrument u tome predstavlja finansiranje programa i projekata koji imaju za cilj smanjenje emisija gasova staklene bašte i jačanje otpornosti i prilagođavanje na klimatske promjene. Crna Gora nakon uspostavljanja saradnje sa ZKF-om, ima mogućnost da u za to predviđenoj proceduri predloži projekte koji su u skladu sa nacionalnim i sektorskim razvojnim strategijama i politikama, kao i pravilima ZKF-a i da za njih dobije podršku.

Pojednostavljen pristup raspoloživim sredstvima ZKF-a

U cilju lakšeg pristupa raspoloživim sredstvima ZKF-a, za projekte koji apliciraju za iznose do 10 miliona USD a koji posjeduju potencijal za kasniju nadogradnju i koje karakteriše minimalni rizici po društvenu zajednicu i životnu sredinu, uspostavljen je Pojednostavljeni proces podnošenja i odobravanja projekata (PPPO) koji je u ovom trenutku u svojoj pilot fazi.
Pojednostavljeni proces podnošenja i odobravanja projekata podrazumijeva ubrzan proces ocjene i odobravanja sredstava za implementaciju i namijenjen je onim projektima koji imaju nesumnjiv doprinos ciljevima Fonda uz potpuno odsustvo ili uz minimalan rizik po životnu sredinu i društvene vrijednosti.

Direktan pristup ZKF-u

Prilikom plasmana sredstava, u skladu sa smjernicama sadržanim u osnivačkim aktima, Fond daje prednost saradnji sa nacionalnim javnim ili privatnim institucijama, u cilju postizanja većeg stepena vlasništva nad ostvarenim rezultatima. Kako bi se garantovao neophodan kvalitet poslovanja u skladu sa globalnim standardima, zainteresovane nacionalne institucije moraju proći proces akreditacije kod ZKF, čime stiču mogućnost sprovođenja projekata koji su finansirani od strane Fonda. U slučaju da takvih institucija nema, projekti se sprovode u saradnji sa međunarodnim razvojnim i finansijskim institucijama koje su akreditovane kod Fonda.